https://library.foi.hr/lib/
KATALOG KNJIŽNICE I UPUTSTVA ZA PRETRAŽIVANJE
https://www.zzjz-zz.hr/kontakti/sluzba-za-skolsku-i-sveucilisnu-medicinu/
https://www.zzjz-zz.hr/nova-tv-zdravlje-na-kvadrat/
Ova web stranica koristi kolačiće (eng.cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u
Pravilniku o zaštiti podataka.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
JESEN.
SRETNA, TOPLA.
SKAKANJE, MAŽENJE, PUTOVANJE.
VOLIM DRŽATI TVOJU RUKU.
KROŠNJA.
Mia Husarić, 2.b
KIŠA.
HLADNA, MIRNA.
PLJUŠTANJE, ROMINJANJE, PADANJE.
PADA KIŠA IZ OBLAKA.
JESEN.
Dea Drnjević, 2.b
JESEN.
VJETROVITA, KIŠOVITA.
BRANJE ŠUŠTANJE, LUPKANJE.
VOLIM KADA JE VJETROVITO.
BOJE.
Katarina Mikac, 2.a
JESEN.
TOPLA, VJETROVITA.
BRANJE, GRIJANJE, ŠUŠKANJE.
ČUJEM VJETAR, ŠUŠTANJE LIŠĆA.
BUČIJADA.
Marija Biršić, 2.a
JESEN.
ŠARENA, TOPLA.
ŠAPUTANJE, ŠUŠKANJE, IGRANJE.
JESEN JE ŠARENO LIJEPA.
VATRA.
Lucija Koletić, 2.a
JESEN.
ŠARENA, HLADNA, NJEŽNA.
ŠARENA JESEN JE GLASNA.
ŠUM.
Franka Kasalo, 2.a
VJETAR.
HLADAN, JAK.
ŠUŠTANJE, ZVIŽDANJE, PUTOVANJE.
VOLIM KADA PUŠE VJETAR.
JESEN.
Stella Plahutar, 2.b
KIŠA.
ZMAZANA, HLADNA.
PADANJE, ZVIŽDANJE, ŠUŠKANJE.
KIŠA LUPKA PO PROZORU.
VODA.
Ognjen Stančić, 2.a
KIŠA.
HLADNA, ZABAVNA.
IGRANJE, PLJUSKANJE, SKAKANJE.
VOLIM TRČATI PO LOKVICAMA.
MIRISI.
Leon Kostelić, 2.a
JESEN.
GLASNA, HLADNA.
ŠUŠKANJE, MAŠTANJE, SPAVANJE.
ŽUTA JESEN TIHO PJEVA.
LIST.
Niko Antičević, 2.a
Učenici Ekološke grupe naše škole objavili su upozorenje javnosti na
internetskom portalu Volim Ivanić o širenju otrovne biljke vučje stope
okolicom Ivanić Grada. Biljka Vučja stopa uzrokuje zatajenje bubrega a
u hranu ulazi kada njene sjemenke sa žitnih polja dospiju u brašno.
U prilogu objavljujemo tekst članka.
Ovu biljku biste trebali dobro zapamtiti!
Biljka vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) izgleda vrlo privlačno sa srcolikim listovima i žutim cvjetovima ali, kao što su se mnogi od nas u životu uvjerili, izgled može gadno prevariti.
Građa cvijeta je posebna i prilagođena jedinstvenom načinu oprašivanja. Cvjetovi mirišu na trulo meso i tako privlače muhe. Cvjeta od svibnja do kolovoza i u tom razdoblju se mogu u kuglastim proširenjima izduženog cvijeta naći zarobljene muhe (slika 1).
Zovu ju „tihi ubojica srcolikih listova“ zato što uzrokuje zatajenje bubrega – tešku bubrežnu bolest pod nazivom balkanska endemska nefropatija. Bolest je otkrivena 1957. godine kod žitelja sela uz slivove rijeka Save, Drine, Morave, Kolubare i donjeg sliva Dunava tako da su oboljeli bili iz BiH (Posavina), Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Iz navedenog je jasno zašto cijeli znanstveni svijet bolest naziva balkanskom, a jasno je i zašto se u Hrvatskoj atribut balkanska više ne koristi. Bolest je prilično podmukla jer može godinama tinjati bez simptoma sve do završne faze kada bubrezi prestaju raditi. Otrovni alkaloid iz vučje stope - aristolohična kiselina uzrokuje i rak mokraćovoda. U današnje vrijeme, stvari se dodatno kompliciraju jer je otrovni alkaloid iz vučje stope pronađen u mnogim biljnim sredstvima za mršavljenje. Nakon otkrića bolesti, liječnici su organizirano educirali stanovništvo da obavezno prosijavaju pšenicu prije mljevenja u brašno kako sitne, ali vrlo otrovne, sjemenke vučje stope ne bi dospjele u hranu. Broj oboljelih od endemske nefropatije se znatno smanjio, pšenica se prosijavala a tihi ubojica srcolikih listova se pomalo zaboravlja.
Pedeset godina nakon otkrića endemske nefropatije, 2007. godine, javljaju se nova žarišta bolesti bubrega u selima oko Slavonskog Broda. To je dokaz da zlo nikad ne spava.
Učenici Ekološke grupe naše škole (slika 2) svake godine prate stanje okoliša u šumi Žutici. Kada smo prošle godine u lipnju biciklima išli u šumu Žuticu, iznenadile su nas bujne i mnogobrojne populacije vučje stope uz rub ceste između Donjeg Šarampova i šume Žutice. Iza njih su oranice i pašnjaci i biljka se može proširiti budući da ima lagane sjemenke koje vjetar lako rasprostranjuje (slika 3). Osim kroz brašno, vučja stopa može dospjeti u ljudsku prehranu i putem mlijeka, ako ju ovce ili krave popasu. Krajem lipnja, trava uz rub ceste je pokošena, ali se vučja stopa počela brzo obnavljati u srpnju i kolovozu prošle godine. Košnju rubova ceste prema Žutici trebalo bi obaviti ranije, prije cvjetanja vučje stope. Malo manje populacije vučje stope primjetila sam i uz rubove ceste između Posavskih Brega i Topolja. Ove godine brojnost vučje stope nije se smanjila iako je godina suša od prethodne.
Dragi stanovnici Ivanić Grada i okolice, razloga za paniku nema, ali za oprez svakako da.
Kao što sam rekla na početku, dobro zapamtite kako biljka izgleda, pregledajte svoje oranice i pašnjake, prosijavajte pšenicu i tek tada mirno spavajte.
Slika 1. Otrovna biljka Aristolochia clematitis – vučja stopa
Slika 2. Paula, Ivana i Dina na nadvožnjaku prema šumi Žutici ispred mnogobrojnih, visokih vučjih stopa
Slika 3. Brojna populacija vučje stope uz oranice Donjeg Šarampova