Osnovna škola Stjepana Basaričeka Ivanić Grad

Da mi je moći hoditi uz potok i slušati njegovo tiho žuborkanje,

Gledati nad njim povijeno granje i još jednom čuti lisnato šuštanje.

                                  Dragutin Tadijanović,  iz pjesme Bolesnikova želja

U djetinjstvu i mladosti našeg pjesnika Dragutina Tadijanovića čistih potoka, rijeka i jezera bilo je napretek!

Danas to, na žalost, nije više tako. Nagla industrijalizacija i bahata utrka za profitom rezultirala je zagađenjem vodenih bogatstava i ostavila pravu pustoš u prirodi.

Zemlja je Plavi planet

Zemlju nazivamo Plavim planetom jer voda pokriva 70 % njene površine. Sva ta voda neprestano kruži u prirodi kao jedinstveno vodeno tijelo  mijenjajući samo prostor i agregatno stanje.

Međutim, samo 3 % ukupne vode na Zemlji čine kopnene vode a veliki dio njih je nedostupan ili je toliko onečišćen da nije za piće.

Možemo reći da je od jedne litre vode na Zemlji čovjeku dostupna samo jedna kap.

Bez vode nema života

Život je nastao u vodi i do danas je usko povezan s njom.  Bez vode ne može živjeti ni jedno živo biće pa je onečišćenje voda vrlo opasno.

Voda čini oko 65% tjelesne težine čovjeka i omogućuje odvijanje svih životnih procesa. Gubitak vode iz tijela moramo svakodnevno nadoknađivati  pitkom vodom!

Onečišćenje izvora pitke vode

Onečišćenje voda čovjeku se vraća kao bumerang!

Uslijed velikog porasta broja stanovništva i  onečišćenja svih voda na Zemlji intenzivnom industrijom i poljoprivredom, polovica svjetskog stanovništva danas pije vodu upitne kvalitete. Nestašici pitke vode dodatno pridonose i velike klimatske promjene koje uzrokuju suše i poplave.

Dolazi do nedostatka pitke vode u cijelom svijetu! Hrana iz potoka, rijeka i mora je zatrovana,  narušena je prirodna ravnoteža u ekološkim sustavima.

U vrlo bliskoj budućnosti zbog nestašice pitke vode mogli bi se voditi i ratovi. Pitka voda na svijetu nije ravnomjerno raspoređena pa bi narodi koji žive u području u kojem ima više vode mogli postati moćniji od država koje su siromašne vodom.

Što možemo učiniti?

Samo spasit što se spasit da...

... pročišćavati otpadne vode i smanjiti zagađenja mora, rijeka, jezera

... razvijati i proširivati upotrebu bioloških pročistača vode (trska, šaš, rogoz)

... smanjiti količinu otpada, reciklirati, odvajati opasan otpad kako štetne tvari iz otpada ne bi dospijevale u vodu

... smanjiti primjenu kemijskih sredstava u kućanstvu i poljoprivredi

... štedjeti i racionalno koristiti pitku vodu (zatvarati slavine)

... čuvati  izvore pitke vode u Hrvatskoj i ne prodati ih stranim tvrtkama nikada!

Pod geslom Voda za život Ujedinjeni narodi su proglasili razdoblje od 2005. do 2015. godine međunarodnim desetljećem voda a 22. ožujak svjetskim danom zaštite voda ne bi li čovječanstvo postalo svjesno da ugrožavanjem izvora pitke vode ugrožava svoj vlastiti opstanak.

Pitka voda kojom obiluje Hrvatska najvažnije je naše prirodno bogatstvo u 21. stoljeću!

Razmislite o tome i dobro zatvorite slavinu!

                                                                                                          EKOLOŠKA GRUPA