https://library.foi.hr/lib/
KATALOG KNJIŽNICE I UPUTSTVA ZA PRETRAŽIVANJE
https://www.zzjz-zz.hr/kontakti/sluzba-za-skolsku-i-sveucilisnu-medicinu/
https://www.zzjz-zz.hr/nova-tv-zdravlje-na-kvadrat/
Ova web stranica koristi kolačiće (eng.cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u
Pravilniku o zaštiti podataka.
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
SLAP
JA SAM SLAP.
VOLIM KAD ME GLEDAJU LJUDI.
GLASAN SAM I BRZ.
VOLIM GLEDATI ŽIVOTINJE DOK IZ MENE PIJU ČISTU I BISTRU VODU.
ROKO MILJAN, 1.b
OCEAN
JA SAM OCEAN.
STAR SAM I MIRAN.
VALOVIT SAM.
SKRIVAM MNOGO TAJNI.
SARA SAKAČ, 1.b
POTOK
JA SAM POTOK.
VOLIM KADA ŽIVOTINJE DOLAZE PITI IZ MENE.
SRETNA SAM, JER SAM ČISTA.
VOLIM SE IGRATI S RIBAMA.
IVONA GAJČEVIĆ, 1.b
MORE
JA SAM MORE.
DUBOK SAM.
STAR SAM I VELIK.
VOLIM LJUDE I DJECU KOJA SE KUPAJU U MENI.
ANTE ŠKARICA, 1.b
KIŠA
JA SAM KIŠA.
SLOBODNA SAM KAO PTICA.
PUTUJEM OBLACIMA.
PONEKAD SAM SITNA I TIHA, A PONEKAD KRUPNA I GLASNA.
VOLIM SVIRATI PO PROZORIMA.
STELLA PLAHUTAR, 1.b
VODA U ČAŠI
JA SAM VODA U ČAŠI.
LJUDI ME PIJU.
PITKA SAM I ZDRAVA.
FINIJA OD SOKA.
VOLIM DA ME UZMU.
NOA BUDAK, 1.b
Nastava u školskoj godini 2023./2024. započinje 4. rujna 2023. godine, a završava 21. lipnja 2024. godine.
Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca 2023., a drugo od 8. siječnja do 21. lipnja 2024. godine.
Učenici Ekološke grupe naše škole objavili su upozorenje javnosti na
internetskom portalu Volim Ivanić o širenju otrovne biljke vučje stope
okolicom Ivanić Grada. Biljka Vučja stopa uzrokuje zatajenje bubrega a
u hranu ulazi kada njene sjemenke sa žitnih polja dospiju u brašno.
U prilogu objavljujemo tekst članka.
Ovu biljku biste trebali dobro zapamtiti!
Biljka vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) izgleda vrlo privlačno sa srcolikim listovima i žutim cvjetovima ali, kao što su se mnogi od nas u životu uvjerili, izgled može gadno prevariti.
Građa cvijeta je posebna i prilagođena jedinstvenom načinu oprašivanja. Cvjetovi mirišu na trulo meso i tako privlače muhe. Cvjeta od svibnja do kolovoza i u tom razdoblju se mogu u kuglastim proširenjima izduženog cvijeta naći zarobljene muhe (slika 1).
Zovu ju „tihi ubojica srcolikih listova“ zato što uzrokuje zatajenje bubrega – tešku bubrežnu bolest pod nazivom balkanska endemska nefropatija. Bolest je otkrivena 1957. godine kod žitelja sela uz slivove rijeka Save, Drine, Morave, Kolubare i donjeg sliva Dunava tako da su oboljeli bili iz BiH (Posavina), Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Iz navedenog je jasno zašto cijeli znanstveni svijet bolest naziva balkanskom, a jasno je i zašto se u Hrvatskoj atribut balkanska više ne koristi. Bolest je prilično podmukla jer može godinama tinjati bez simptoma sve do završne faze kada bubrezi prestaju raditi. Otrovni alkaloid iz vučje stope - aristolohična kiselina uzrokuje i rak mokraćovoda. U današnje vrijeme, stvari se dodatno kompliciraju jer je otrovni alkaloid iz vučje stope pronađen u mnogim biljnim sredstvima za mršavljenje. Nakon otkrića bolesti, liječnici su organizirano educirali stanovništvo da obavezno prosijavaju pšenicu prije mljevenja u brašno kako sitne, ali vrlo otrovne, sjemenke vučje stope ne bi dospjele u hranu. Broj oboljelih od endemske nefropatije se znatno smanjio, pšenica se prosijavala a tihi ubojica srcolikih listova se pomalo zaboravlja.
Pedeset godina nakon otkrića endemske nefropatije, 2007. godine, javljaju se nova žarišta bolesti bubrega u selima oko Slavonskog Broda. To je dokaz da zlo nikad ne spava.
Učenici Ekološke grupe naše škole (slika 2) svake godine prate stanje okoliša u šumi Žutici. Kada smo prošle godine u lipnju biciklima išli u šumu Žuticu, iznenadile su nas bujne i mnogobrojne populacije vučje stope uz rub ceste između Donjeg Šarampova i šume Žutice. Iza njih su oranice i pašnjaci i biljka se može proširiti budući da ima lagane sjemenke koje vjetar lako rasprostranjuje (slika 3). Osim kroz brašno, vučja stopa može dospjeti u ljudsku prehranu i putem mlijeka, ako ju ovce ili krave popasu. Krajem lipnja, trava uz rub ceste je pokošena, ali se vučja stopa počela brzo obnavljati u srpnju i kolovozu prošle godine. Košnju rubova ceste prema Žutici trebalo bi obaviti ranije, prije cvjetanja vučje stope. Malo manje populacije vučje stope primjetila sam i uz rubove ceste između Posavskih Brega i Topolja. Ove godine brojnost vučje stope nije se smanjila iako je godina suša od prethodne.
Dragi stanovnici Ivanić Grada i okolice, razloga za paniku nema, ali za oprez svakako da.
Kao što sam rekla na početku, dobro zapamtite kako biljka izgleda, pregledajte svoje oranice i pašnjake, prosijavajte pšenicu i tek tada mirno spavajte.
Slika 1. Otrovna biljka Aristolochia clematitis – vučja stopa
Slika 2. Paula, Ivana i Dina na nadvožnjaku prema šumi Žutici ispred mnogobrojnih, visokih vučjih stopa
Slika 3. Brojna populacija vučje stope uz oranice Donjeg Šarampova